Učenici viših razreda, koji pohađaju izbornu nastavu Talijanskoga jezika,  sudjelovali su u dvodnevnoj terenskoj nastavi tijekom koje su neposrednim iskustvom povezivali sadržaje iz povijesti, geografije, kulturne baštine i jezika, razvijajući pritom svijest o bogatstvu mediteranskoga prostora i njegovoj povezanosti s hrvatskom i talijanskom kulturnom baštinom.

Prva postaja bio je Šibenik, grad bogate povijesti i snažnih veza s talijanskim kulturnim krugom, osobito s Mletačkom Republikom, čiji je utjecaj stoljećima oblikovao njegov izgled i identitet. Tijekom stručnog vodstva učenici su upoznali povijesne i kulturne poveznice hrvatske i talijanske obale Jadrana te promišljali o važnosti kulturnih dodira, trgovinskih puteva i mediteranske baštine koja i danas povezuje ove prostore.

Nakon obilaska Šibenika uslijedio je posjet Eko kampusu Puljani i arheološkom lokalitetu Burnum, gdje su učenici kroz stručno vodstvo otkrivali svakodnevni život rimskih vojnika, važnost rimskih prometnica i strateški položaj Dalmacije unutar Rimskoga Carstva.

Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje procesa romanizacije istočne obale Jadrana te povezanosti hrvatskoga prostora s područjem današnje Italije i središtem nekadašnjega Rimskog Carstva.

Učenici su tako imali priliku bolje razumjeti kako su antička kultura, latinski jezik i rimska baština oblikovali temelje europske civilizacije i romanskih jezika.

U nastavku programa učenici su posjetili Tvrđavu Barone, gdje su sudjelovali u edukativnim radionicama „Pisar kralja Petra Krešimira” i „Moj novčić”. Kroz interaktivne sadržaje upoznali su važnost pisanog nasljeđa, simboliku novca kroz povijest te zanimljivosti povezane sa šibenskim bagatinom – sitnim novcem iz vremena snažnih mletačkih utjecaja na dalmatinske gradove. Radionice su učenicima omogućile aktivno i iskustveno učenje te dodatno približile bogatu povijesnu baštinu šibenskoga kraja.

Drugoga dana učenici su posjetili Arheološki muzej Narona, jedan od najznačajnijih antičkih lokaliteta u Hrvatskoj. Sudjelovanjem u radionicama i stručnom vodstvu dodatno su produbili znanja o svakodnevnom životu u rimsko doba, sportu, medicini i društvenim odnosima antičkoga svijeta, uz neposredan susret s vrijednim arheološkim nalazima koji svjedoče o snažnoj prisutnosti rimske kulture na hrvatskome prostoru.

Za kraj putovanja uslijedila je vožnja lađama Baćinskim jezerima, tijekom koje su učenici uživali u ljepotama prirodne baštine hrvatskog juga te promatrali posebnosti mediteranskog krajolika. Ovaj dio programa dodatno je pridonio razumijevanju povezanosti čovjeka, prirode i kulturnoga identiteta prostora u kojem živimo, ali i zajedničkih obilježja mediteranskog prostora koji povezuje hrvatsku i talijansku obalu.

Osim stjecanja novih znanja, ovakvi oblici nastave učenicima omogućuju razvoj suradnje, samostalnosti i odgovornosti, ali i stvaranje vrijednih zajedničkih uspomena.

Terenska nastava još je jednom pokazala koliko je važno učiti izvan učionice – iskustveno, istraživanjem i neposrednim susretom s kulturnom i prirodnom baštinom.